O studiju, pomnosti i vrlinama uma

ISOD kao škola i zajednica usmjerena na integralni razvoj pojedinaca i organizacija posebno skrbi o postavljanju i zadržavanju visokih standarda kvalitete svojih programa. Stoga nam je zadovoljstvo predstaviti ovaj Integralni studij meditacije kao perjanicu razvojnih programa koji su danas dostupni na tržištu.

Iako u svijetu danas postoji bezbroj raznovrsnih treninga meditacije pomnosti, od onih koji traju dva sata do višegodišnjih, od ozbiljnijih do new age obojenih, još uvijek je prava rijetkost pronaći kvalitetne, sustavno školovane i u podučavanju vješte učitelje meditacije. Mihajlo Pažanin učitelj je s bogatim razvojnim putem u kontemplativnim tradicijama i s akreditacijama za podučavanje koje potječu od najcjenjenijih majstora meditacije dalekog Istoka. Potom, tu je program koji – za razliku od većine treninga dostupnih na tržištu – ne prenosi samo suhe tehnike meditacije, dostupne danas iz niza knjiga i sa internet stranica. Ovdje se radi o punokrvnom studiju koji pojašnjava korijene iz kojih su potekle različite meditacijske tehnike, načine na koje one djeluju, zamke u koje praktikanti mogu upasti i koji nudi individualizirani pristup svakome od studenata, prateći ih na njihovom jedinstvenom razvojnom putu. To je studij koji osigurava osobni razvoj praktikanta meditacije, jednako koliko podučava meditacijske tehnike.

Konačno, posebnost je ovog programa i u tome što objedinjuje razvoj pomnosti i razvoj vrlina, ili metaforički rečeno – razvija srce jednako koliko i um, mudrost jednako koliko i suosjećanje. Ta snažna integracija nalazi se s razlogom u temelju svih tradicija, a Zapad pomoću glasova slavnih promotora i kritičara meditacije kakav je primjerice Matthieu Ricard, upravo otkriva koliko je ta integracija bitna za razvojni put praktikanta i konačni cilj prakse.

Razvoj pomnosti

Pomnost (eng. mindfulness) kao središte intrigantnog dijaloga između Zapada i Istoka na temu meditacije danas je u punom zamahu. Nakon što je meditacija desetljećima na Zapadu tretirana kao egzotična vještina svojstvena dalekoistočnim religijama, ona se danas istražuje i prakticira u najrazličitijim okruženjima – vodećim svjetskim fakultetima, školama, klinikama i rehabilitacijskim centrima. Multinacionalne korporacije i velike tvrtke kao što su Google, Target, Ford, Adobe pa čak i Golman Sachs učestalo organiziraju specijalizirane treninge pomnosti za svoje zaposlenike. Američka je vojska uvela trening pomnosti u okviru pripreme i oporavka od PTSP-a jedne od svojih elitnih postrojbi – marinaca. Svjetski moćnici, javne osobe, bankari i biznismeni koji se svake godine okupljaju u malom alpskom skijalištu Davos kako bi na Svjetskom ekonomskom forumu raspravljali o globalnim trendovima, iz godine u godinu obaraju rekorde u pohađanju radionica meditacija pomnosti koje se tamo nude. Riječima profesora Otta Scharmera, autoriteta u području upravljanja društvenim i organizacijskim promjenama: „[Ove, 2014 godine] meditacija pomnosti blizu je dosizanja točke preokreta. Prije samo dvije godine, pomnost i pomnost u vođenju spomenuta je na SEF-u po prvi puta. Od tada, gotovo su svi događaji povezani s meditacijom pomnosti prebukirani. Meditacijske prakse kojima se razvija pomnost sada se koriste u tehnološkim kompanijama kao što su Google i Twitter (između ostalih), u tradicionalnim tvrtkama u automobilskom i energetskom sektoru, u državnim poduzećima u Kini, te u UN-ovim organizacijama, vladama i u Svjetskoj banci. Kao što kaže Loic Le Meur, serijski poduzetnik iz Silicijske doline, ‘Zanimljivo, svatko koga znam počeo je meditirati. U Dolini osjećaš pravi društveni pritisak da kreneš u to. Ja sam popustio prije šest mjeseci i započeo s vlastitom dnevnom meditacijskom praksom.’“

Dr. Scharmer je identificirao tri pokretača ovog trenda:

  1. Nove tehnologije: naša hiperpovezanost i brz način života doveli su do toga da smo sve udaljeniji sami od sebe.
  2. Novi izazovi: Lideri se danas suočavaju sa sve više situacija koje od njih traže visoku razinu samosvijesti i emocionalne inteligencije kako bi bili uspješni.
  3. Nove znanosti: Tijekom proteklih deset godina kognitivna je znanost ostvarila velike iskorake u istraživanjima, posebno u području utjecaja pomnosti na neuro–plastičnost.

Poučan je način na koji je glavni izvršni direktor jednog privatnog investicijskog fonda Scharmeru pojasnio svoj doživljaj meditacije pomnosti: „Ova večerašnja vježba je za mene prekretnica. Shvatio sam da se kao lider i kao ljudsko biće moram posvetiti ne samo treningu i praksama koje održavaju moju tjelesnu kondiciju, već da se uz to moram posvetiti i treningu i praksama koje razvijaju i održavaju kvalitetu moje pomnosti. Ovo je za mene bilo najvažnije iskustvo u Davosu ove godine.“

Razvoj vrlina uma

Prednosti koje donosi meditacija pomnosti mnogostruko se uvećavaju ako se u meditacijsku praksu uključe i vježbe koje razvijaju vrline uma, kao što je meditacija za razvoj suosjećanja.

Niz znanstvenih studija provedenih od 1970-ih do danas podupro je hipotezu da prakticiranje meditacije pomnosti poboljšava regulaciju emocija onih koji ju prakticiraju. Premda su ranija istraživanja pokazala da meditacija smanjuje aktiviranje amigdale, moždane strukture za koju je poznato da ima ulogu u obradi sjećanja i emocija, te promjene su bile promatrane samo dok su ispitanici meditirali. U članku objavljenom u časopisu Frontiers in Human Neuroscience, istraživači iz Opće bolnice u Massachusettsu, sa Sveučilišta u Bostonu te istraživači iz nekoliko drugih istraživačkih centara otkrili su da meditacijski trening može imati mjerljive učinke na način na koji mozak funkcionira čak i kad netko aktivno ne meditira.

Sudionici su bili uključeni u veće istraživanje o učincima dvaju oblika meditacije, koje je provedeno na Sveučilištu Emory u Atlanti. Zdrave odrasle osobe bez ranijih iskustava s meditacijom sudjelovale su na tečajevima u trajanju od osam tjedana. Radilo se o meditaciji pomnosti, najčešće proučavanom obrascu koji se fokusira na razvoj pozornosti i svijesti o disanju, mislima i emocijama, te o meditaciji za razvoj suosjećanja, koja je manje znanstveno proučavana, a uključuje metode dizajnirane za razvoj vrlina uma kao što su dobrohotna naklonost te suosjećanje prema sebi i prema drugima. Kontrolna skupina pohađala je tečaj zdravstvenog obrazovanja u trajanju od osam tjedana.

Unutar tri tjedna prije početka i tri tjedna nakon završetka treninga, 12 sudionika iz svake skupine putovalo je u Boston radi slikanja mozga funkcionalnom magnetskom rezonancom u centru Martinos Center. Skeniranje mozga provodilo se tako da su volonteri pregledavali niz od 216 različitih slika ljudi (108 po sekciji) u situacijama s pozitivnim, negativnim ili neutralnim emocionalnim sadržajem. U uputama prije gledanja slika sudionicima nisu govorili o meditaciji, a istraživači su potvrdili da volonteri nisu meditirali za vrijeme skeniranja. Sudionici su dali i podatke za procjenu o simptomima depresije i anksioznosti prije i poslije treninga.

U skupini sudionika meditacije pomnosti, snimke mozga učinjene nakon treninga pokazale su smanjenu aktivnost u desnoj amigdali u odgovoru na sve slike, što podupire hipotezu da meditacija može poboljšati emocionalnu stabilnost i odgovor na stres.

U skupini meditacije za razvoj suosjećanja, aktivnost desne amigdale također se smanjila u odgovoru na pozitivne ili neutralne slike. No, među onima koji su trenirali suosjećajnu meditaciju, aktivnost desne amigdale najčešće je izvan treninga pokazivala tendenciju rasta u odgovoru na negativne slike, odnosno na sve one slike koje su prikazivale neki oblik ljudske patnje.

U kontrolnoj skupini nisu primijećene značajne promjene kao ni u aktivnosti lijeve amigdale kod bilo kojeg sudionika istraživanja.

Zaključak studije je kako su rezultati u skladu sa sveobuhvatnom hipotezom da meditacija može dovesti do trajnih i korisnih promjena u funkcioniranju mozga, osobito u području obrade emocija čemu pogoduje meditacijski trening razvoja vrlina uma kao što je suosjećanje.